Vijesti

U pisarovini pušteno rehabilitiranih roda i 18 rehabilitiranih vjetruša

U Pisarovini smo 15. kolovoza pustili još pet  rehabilitiranih roda i 18 rehabilitiranih vjetruša. Hvale vrijedno  je kako  u Pisarovini, ljubaznošću koncesionara, možemo pustiti rode na samim ribnjacima kako bi odmah imale obilno hrane i vode.

Naime puštanje životinja na nekoj lokaciji nije baš tako čin koji relaksira; treba izabrati lokaciju gdje će životinja imati i vodu i hranu kako bi se što prije i bezbolnije uklopila u prirodu.

 

Kontakt

Udruga za zaštitu divljih životinja

Centar za zbrinjavanje divljih životinja

 

Kraj Gornji, Zaprešić, Jablanska 17 a 10 293

Tel/fax  +385 1 339 2795

GSM : +385 98 281 648 (Zoran Horvat) + 385 091 2302 215 (Ingeborg Bata)

Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Žiro račun: 2360000-1101601213, Zagrebačka banka


 

 

Realnost rada Centra u ljetnim danima Ispis E-mail

U kolovozu  smo proveli cijeli niz uspješnih vraćanja u prirodu oporavljenih  i othranjenih životinja, prvenstveno ptica. Osim pojedinačnih puštanja 10. 08. 2011.  pušteno je u Turopolju 24 vjetruše a slijedeći dan  na području šuma oko Klanjca  19 sova malih ušara, 5 šumskih sova, 1 sova kukuvija , 2 ćuka

 

Awap 


Ove godine ponovo smo bili opterećeni s velikim brojem vrana koje su prvenstveno bile s područja grada Zagreba. Svakako začuđuje da u isto vrijeme ima veliki broj poziva ljudi koji traže da se vrane izmjeste, da ih se, kako većina voli reći ali ne i objasniti što konkretno pod tim misle da ih se "riješi", isto tako još veći  broj ljudi koji  mlade vrane skupljaju po cesti i inzistiraju (po sistemu brigo moja pređi na drugoga) da ih mi zbrinemo. Što u najvećem broju slučajeva i činimo. Ista je situacija s golubovima. Pa ovom prilikom apeliram na one koji baš jako vole vrane i /ili golubove da osnuju udrugu koja će zbrinjavati samo ove dvije vrste. Vrane i golubovi nisu zaštićene vrsta a u tolikoj su se mjeri razmnožile po Zagrebu da će istitsnuti i pojesti svu mlaunčad ptica pjevica, vjeverica, puhova i ostalih divljih životinja koje još obitavaju na ovom području da ih usitinu nema potrebe zbrinjavati. Naš je Centar u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju primio 50 vrana, prvenstveno se radilo o maduncima koje je još i trebalo naučiti samostalno jesti, pa smo u tim mjesecima bili jednostavno preopterećeni. Ukupno je u tim mjesecim primljeno preko 300 životinja. Ljubav prema  životinjama prestaje kod nalaznika vrana čim prođe čak svega dan ili dva zbog neugodnog glasanja, neugodnog izmeta ali i nejverojatnih količina hrane koju jedna vrana može pojesti, uz dakako obavezu hranjenja, a naročito kod beba  svaka 1-2 sata. U slučaju kada ih se takvi "dobri" žele riješiti životinje toliko su agresivni u svojim nastupima i nastojanjima  da prijete nekakvim novinarima  itd. čega se sve ne naslušamo.


Dakle ovakvim MASOVNIM PRITISKOM oko srbljenja o  vranama i golubovima  uskraćuje se vrijeme koje trebaju druge životinje koje u isto vrijeme u povećanom broju dolaze; sove, vjetruše, razni mali sisavci (vjeverice, ježići, kune itd,), lanad, koji zahtjevaju puno pažnje i brige oko hranjenja.


Ponovo apeliram da nam se volonteri javljaju u svibnju, lipnju, srpnju prvenstveno za othranu mladunaca. Jednostavno iz tog razloga što ih treba hraniti često, neke po noći a neki još uz to trebaju i terapiju. SLOVIMA I BROJKOM U TOM PERIODU NE JAVLJA SE NITI JEDAN (1) VOLONTER. VOLONTERI BI POMAGALI ali ako sam dobro shvatila možda jednom mjesečno i to onaj dan kada njima paše i pri tome nemaju nikakvu ideju što bi u stvari radili. Na takve osobe više ne gubim vrijeme niti me takvi" volonteri" ne zanimaju jer od jednog dolaska mjesečno se ne stječe niti rutina , niti znanje, nego se egoistično utuče vrijeme a nama potroši na obilazak i turističko vođenje po Centru. A da se osoba više nikad ne javi jer vide kakav je to posao, kako je težek i velik i sam teren a da ne govorim o teglenju hrane, vode itd. Svi vide samo lijepu stranu zbrinjavanja životinja a nikako realnost.Dakle cijela ova briga svali se na leđa 3-4 volontera koji ne koriste godišnji odmor ,trpe vrućine, odlaze po gomilu hrane koju treba nabaviti, odlaze po životinje. I još trpe razne prijetnje na telefonu ako se slučajno odupremo nekakvim nepotrebnim, protuzakonitim skupljanjima i prihvaćanjima životinja onih koji ugodno lješkare u rashlađenim sredinama i kupaju se u ugodno toplim rijekama, jezerima ili moru.


S mladincima je najlakše baratati oni uglavnom nisu agresivni i sve što za njihovu othranu treba je;
 1. strpljenje
 2. dosljedno držanje satnice hranjenja 
 3. kada se jedan mladunac odhranjuje treba biti jedna najviše dvije osobe s kojima dolazi u kontakt
 4. držati se uputa o postupanju kako bi se kasnije mogao što bolje reintergrirati među pripadnike svoje vrste i dosljedno tome biti spreman kao samostalna jedinka pušten u prirodu da živi svoj život a ne raditi od njega kućnog ljubimca 

 

No nama je ovako svake godine. no mislim da sve one koji čitaju naše stranice treba upoznati sa svagdašnjicom  u našem Centru.


Pitanje novaca i financiranja su zasebna tema. Većina udruga s područja grada Zagreba dobiva nezamislivo veliki novac i ne funkcioniraju najbolje ili kako se očekuje. S stalno zaposlenima. Udruga Prijatelji životinja koji se deklarativno i kampanjama bore za prava životinja i protiv zlostavljanja imaju barem 3 zaposlena. Mi si luksuz zapošljavanja ne možemo priuštiti. Stoga molim zlonamjerene "ljubitelje" životinja da malo razmisle a i sami se ponekad pobrinu za neke životinje koje pronađu.  A samo manje da nas  podsjećaju  što bi mi morali....Mi činimo puno i daleko preko svojih mogućnosti. Jer ne zaboravimo, svake godine treba i nešto od kapaciteta povećati, odnosno izgraditi ili barem preurediti,popraviti ili pofarbati. I to se čini za ljetnih mjeseci. I za takve vrste jednostavnih građevinskih radova volonteri se ne javljaju.
No, sve u svemu, čini se da smo pomogli velikom broju životinja, neke su spremne za nova puštanja u 9.mjesecu.

 

Puštanje Vjetruša
Puštanje Vjetruša

Puštanje Vjetruša
Puštanje Vjetruša

Puštanje ovogodišnjih beba kuna u novoobnovljenu nastambu
puštanje ovogodišnjih beba kuna u novoobnovljenu nastambu

Image 

Puštanje

Nove kućice za lisice i kune, vanjska temp. 35oC
Nove kućice za lisice i kune, vanjska temp. 35oC