Vijesti

U pisarovini pušteno rehabilitiranih roda i 18 rehabilitiranih vjetruša

U Pisarovini smo 15. kolovoza pustili još pet  rehabilitiranih roda i 18 rehabilitiranih vjetruša. Hvale vrijedno  je kako  u Pisarovini, ljubaznošću koncesionara, možemo pustiti rode na samim ribnjacima kako bi odmah imale obilno hrane i vode.

Naime puštanje životinja na nekoj lokaciji nije baš tako čin koji relaksira; treba izabrati lokaciju gdje će životinja imati i vodu i hranu kako bi se što prije i bezbolnije uklopila u prirodu.

 

Kontakt

Udruga za zaštitu divljih životinja

Centar za zbrinjavanje divljih životinja

 

Kraj Gornji, Zaprešić, Jablanska 17 a 10 293

Tel/fax  +385 1 339 2795

GSM : +385 98 281 648 (Zoran Horvat) + 385 091 2302 215 (Ingeborg Bata)

Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Žiro račun: 2360000-1101601213, Zagrebačka banka


 

 

Zbog istrebljivanja divljaći lokalno stanovništvo trpi zdravstveno i ekonomski Ispis E-mail
Vjesnik, 31. prosinca 2004./01. prosinac 2005.
ImageTamo gdje se masovno ubijaju ptice pjevice bit će dosta kukaca koji mogu uzrokovati razne zarazne bolesti na stoci i drugim životinjama; u krajevima gdje se sustavno ubijaju zmije velika je najezda glodavaca/ Na području Vrbovca i Bjelovara u lov na srne ide se sa psima pit bulovima; u lov se ide i minama, eksplozivom, žicama, ljepljivim zamkama... / Od naših prijedloga izmjena i dopuna Zakona o lovu, na kojima smo radili više od dva mjeseca te angažirali pravnika i ljude koji se bave zaštitom životinja, nije prihvaćeno gotovo ništa, kaže Ingeborg Bata, veterinarka i članica Udruge za zaštitu divljih životinja Hrvatske


ZAGREB - Nakon uginuća 17 bjeloglavih supova na Rabu, ponovno je do izražaja došlo neraspoloženje javnosti prema lovcima. Udruga
Oslobođenje životinja ovih je dana čak najavila "sezonu lova na lovce". "Bez obzira je li na supove pucano ili nije, na lovcima je velika odgovornost zbog njihovog stradavanja jer su na otoke unijeli alohtonu divljač, divlje svinje, čagljeve, jelene lopatare, medvjede.
Budući da je unesena divljač počela raditi štetu na poljoprivrednim kulturama i klati ovce, otočani su uzeli stvar u svoje ruke. Postavljaju otrovne mamce, a otrove mogu kupiti u svakoj poljoapoteci«, napominje Ingeborg Bata, veterinarka i članica Udruge za zaštitu divljih životinja
Hrvatske, pri kojoj je Centar za zbrinjavanje divljih životinja.
"Odgovornost je i na lokalnoj upravi", napominje, "koja se mora odlueiti hoće li na otocima imati lov ili poljoprivredu, ovčarstvo, turizam i zaštiaćne vrste«.

Image

Mućna smrt od saćme
Od ukupnog broja ozlijeđenih životinja koje dolaze u Centar za zbrinjavanje divljih životinja u Kraju Gornjem kod Zaprešića, 90 posto ih je propucano. A najviše je propucavanja životinja u razdoblju od rujna do veljaće, kad je najčešća lovna sezona. "Od ukupnog broja ozlijeđenih životinja, 90 posto su ptice grabljivice, koje su zakonom zaštićene«, kaže Bata. Najčešće propucana grabljivica je škanjac, koji je izuzetno koristan jer regulira broj miševa i drugih glodavaca.
Razlog tome je, pretpostavlja, način na koji škanjac lovi plijen. Lovi na otvorenom prostoru pa i diletant u pucanju može biti "uspješan".
Zapisnik o ozlijeđenim životinjama iz Udruge šalju nadležnim ministarstvima no, kažu, protiv počinitelja se ne podnese prijave. I sudstvo
je slabo senzibilizirano za oštro kažnjavanje nedopuštenog lova. A sve to nestimulativno djeluje na ljude koji bi zakonom zabranjene
slučajeve prijavili.
Najčešće ozljede su od sačme. "To mogu potvrditi rendgenskim nalazima koje radimo na svim ozlijeđenim pticama, sačmom koju nađemo
u ranama, a i ozljede od sačme su specifićne«, objašnjava Ingeborg Bata. Sačma se najviše koristi jer se ne može dokazati tko je pucao.
"To je strašno oružje jer ozljede ne moraju izazvati trenutačnu smrt, nego životinja umire u mukama te od gladi i žeđi jer nije sposobna
loviti", ističe Bata, dodajući da onaj tko koristi sačmaricu zna da će nanijeti štetu, a da pritom ne mora imati vještinu jer se kuglice raspršuju
pa će neka pogoditi metu. Posebno zapanjuje i način na koje se životinje ubija.
"Na području Vrbovca i Bjelovara u lov na srne ide se s psima pit bulovima. Možete misliti na što te srne liće. U lov se ide i minama, eksplozivom, žicama, ljepljivim zamkama. A u dolini Neretve popularan je nočni krivolov s reflektorima, u kojem životinja nema nikakvu šansu.
U Europi je to strogo zabranjeno ", prića Bata, koja je bila u povjerenstvu za izradu prijedloga izmjena i dopuna Zakona o lovu. "Od naših prijedloga, na kojima smo radili više od dva mjeseca te angažirali pravnika i ljude koji se bave zaštitom životinja, nije prihvaćeno gotovo ništa«, kaže. A i Sabor je odbacio cijeli prijedlog.

Privatni interesi protiv zajednice
Od toliko pucnjave, zdravstveno i ekonomski, prvo na udaru je lokalno stanovni?- tvo. Tamo gdje se masovno
ubijaju ptice pjevice bit ae dosta kukaca koji mogu uzrokovati razne zarazne bolesti na stoci i drugim životinjama. U krajevima gdje
se sustavno ubijaju zmije velika je najezda glodavaca. »U prirodu treba oprezno zadirati, jer na kraju posljedice snosimo svi, a ne odgovorni
koji zbog privatnih interesa ugrožavaju cijelu zajednicu«, napominje Ingeborg Bata. Stanovništvo je ugro?eno, dodaje, i prodajom mesa divljih
svinja privatnim mesnicama. Meso nije pregledano na trihinelozu da se ne bi postavilo pitanje gdje je i tko odstrijelio toliko divljih svinja.
Problem lova, tako, nije mali problem, kako se nekom na prvi pogled ćini.
"Lov je nažalost gospodarska djelatnost koja donosi novac. U Hrvatskoj ne možemo očekivati da će se on zabraniti, ali trebalo bi očekivati
da se uvede red i odgovornost «, istiće Ingeborg Bata.

 

Gordana PETROVČIĆ