Vijesti

U pisarovini pušteno rehabilitiranih roda i 18 rehabilitiranih vjetruša

U Pisarovini smo 15. kolovoza pustili još pet  rehabilitiranih roda i 18 rehabilitiranih vjetruša. Hvale vrijedno  je kako  u Pisarovini, ljubaznošću koncesionara, možemo pustiti rode na samim ribnjacima kako bi odmah imale obilno hrane i vode.

Naime puštanje životinja na nekoj lokaciji nije baš tako čin koji relaksira; treba izabrati lokaciju gdje će životinja imati i vodu i hranu kako bi se što prije i bezbolnije uklopila u prirodu.

 

Kontakt

Udruga za zaštitu divljih životinja

Centar za zbrinjavanje divljih životinja

 

Kraj Gornji, Zaprešić, Jablanska 17 a 10 293

Tel/fax  +385 1 339 2795

GSM : +385 98 281 648 (Zoran Horvat) + 385 091 2302 215 (Ingeborg Bata)

Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Žiro račun: 2360000-1101601213, Zagrebačka banka


 

 

Hitna pomoć za životinje Ispis E-mail
National Geographic Junior, listopad 2006.
ImageUoči Međunarodnog dana zaštite životinja, koji se svake godine obilježava 4. listopada, odlučili smo te podsjetiti što možeš učiniti za mala stvorenja. A koga bolje pitati za savjet nego dr. Ingeborg Batu, voditeljicu Centra za ozlijeđene i zaštićene vrste životinja u Kraju Gornjem, nedaleko Zaprešića.

Pronađeš li ozlijeđenu i zaštićenu vrstu ptice, malih sisavaca, gmazova i vodozemaca, Centar je mjesto na kojem se možeš obratiti za pomoć. Dr. Ingeborg Bata kaže kako ljudi najčešće traže pomoć za zaštićene vrste ptica poput sova, sokolova i ćukova. U Centru katkad mogu smjestiti i ozlijeđene, a nezaštićene vrste životinja (golubovi i vrane se ne primaju), ali samo ako imaju slobodnog mjesta.

Image 

Centar je poput hitne službe za spomenute vrste životinja. U njemu se liječe i oporavljaju, a kad potpuno ozdrave puštaju se na slobodu, odnosno na mjesto na kojem su pronađene. Zaštićena vrsta može se pustiti i na neko drugo mjesto za koje veterinarski stručnjaci smatraju da je područje siromašno tom životinjom.

Valja reći da Centar nije otvoren za posjetitelje. Važno je da životinja ima što manje dodira s ljudima, kako bi zadržala svoje nagone za opstanak. U slučaju da životinja nije u mogućnosti potpuno se oporaviti, primjerice ne može samostalno loviti hranu i preživjeti u divljini – ostaje u Centru.

Centar je parkovno uređen, a proteže se na 12 tisuća kvadratnih metara površine. Sastoji se od objekta za prihvat životinja, karantene, objekta za životinje koje ostaju, a koji se trajno grije. Tu su i kamenjari za kornjače, cijeli niz volijera za ptice različitih veličina, bazeni za ptice koji su vezani za život uz vodu poput roda i labudova, te štale.

U Centru nalaze svoj dom i egzotične zaplijenjene vrste životinja koje je netko pokušao mimo zakona prokrijumčariti u Hrvatsku, ili koje su oduzete vlasnicima zbog loših uvjeta u kojem su živjele. Svaka takva životinja posebna je priča i zahtjeva poseban tretman. Liječnica za životinje prisjeća se udomljivanja 50 zaplijenjenih varana koji mogu preživjeti samo u vrlo zagrijanim prostorijama, i zbog kojih je u jednom objektu temperatura dosezala 40 stupnjeva Celzija.

Što učiniti kada pronađeš ozlijeđenu i zaštićenu vrstu ptice saznaj na stranicama listopadskog broja NG Juniora.

Napisala: Snježana Levar
Fotografija: Marin Vajdić